Prirodna zaštita od UV zraka

06:07:00 Fb 0 Comments


Prirodna zaštita od UV zraka
 
Zaštita od štetnog djelovanja UV zraka nije potrebna samo ljeti već cijelo vrijeme, jer one su stalno prisutne

 

Proizvodi za zaštitu od su­nca i danas su vrlo popu­larni, ali razlog njihove upotrebe je promijenjen. Nekada je bilo bitno brzo dobiti pre­planuli ten i pritom ne izgorjeti. U današnje vrijeme nužno je koristiti ovakve proizvode kao zaštitu od štetnog ultraljubičastog (UV) zrače­nja. Ono se prema valnoj duljini di­jeli na tri vrste: UVC (200-290 nm), UVB (290-320 nm) i U VA (320-400 nm). Na površinu Zemlje dopiru sa­mo UVA i UVB zrake i one su tije­kom ljetnih mjeseci prisutne u omjeru 96,5% UVA i 3,5% UVB.
UVA zrake imaju manju energiju nego UVB zrake, ali zbog svoje va­lne duljine prodiru duboko u kožu, čak i kroz staklo i oblake. Osim što uzrokuju pigmentaciju i starenje ko­že, UVA zrake oštećuju strukturu stanica i tako povećavaju rizik od nastanka raka kože.
lako su UVB zrake korisne jer pretvaraju potkožni kolesterol u vi­tamin D, smatraju se najvažnijim uzročnikom raka kože. UVB zrake prodiru samo u površinski sloj ko­že, ali svojom energijom oštećuju gene za obnovu stanica kože i iza­zivaju crvenilo kože ili opekline.
Nastanak melanoma Tamnjenje kože uzrokuju stani­ce melanociti. One se nalaze u du­bljim dijelovima površinskog sloja kože i proizvode prirodni zaštitni pi­gment melanin. Kada je koža izlo­žena suncu, melanociti stvaraju vi­še melanina i ona dobiva tamniju boju. Ponekad nakupine melanoci-ta zajedno s okolnim tkivom tvore benigne tvorevine koje nazivamo madežima ili nevusima.
Kada melanociti izgube kontro­lne mehanizme i počnu se dijeliti bez nadzora, postaju maligne sta­nice. Maligne stanice mogu napasti i okolno tkivo te stvoriti maligni tu­mor kože (metanom) ili se odvojiti od te primarne nakupine, ući u krvo­tok ili limfni sustav i stvoriti tumore u drugim dijelovima tijela. Melano-mi se mogu pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, rijetko se javljaju u oso­ba tamne puti i crnaca, a njihova pojava se povećava sa starošću. 
Kemijska i fizikalna
zaštita od sunca
Svi proizvodi za zaštitu od su­nca mogu se prema načinu dje­lovanja podijeliti na dvije skupine: kemijsku i fizikalnu.
Kemijski proizvodi za zaštitu od sunca apsorbiraju štetne UV zrake, i to uglavnom UVB zrake dok ih, zbog a-ižz :2~injenja, mali broj apsorbira UVA zrake.
Fizikalni proizvodi poput privre­menog [1] ".era blokiraju- odnosno odbijaju UV zrake od površine tije­la. Dva najčešća blokatora su na-nočestice cinkovog oksida i titano-vog dioksida, ponekad i željeznog oksida, koji štite i od UVA i od UVB zraka.59 Koristiti svakodne­vno, čaK i kod osjetljive kože i kod djece, jer rijetko uzrokuju iritaciju kože. '.'eš^: t.. zbog svog načina djelovala, često nakon aplikacije na kožu uzrokuju izbjeljujući efekt.
Najbolja zaštita bi bila kombina­cija obadva načina djelovanja, no pokazalo se da neke takve kombi­nacije nisu s:abilne. Također je va­žno napomenuti da ni za korištenje kemijsk - : izvoda ni nanočestica nije znanstveno dokazano da ne­maju štetno djelovanje nakon du­gotrajne primjene. Osim toga, efekt izbjeljivanja nije poželjan u kombi­naciji sa zaštitnim faktorom u proi­zvodima za zaštitu od sunca. Zbog toga se sve više proizvođača ko­zmetičkih sredstava za zaštitu od sunca okreće prirodnoj kozmetici te primjeni pojedinih spojeva iz bi­ljaka ili cijelih biljnih ekstrakata.

Aktivne tvari
iz biljaka Oksidirane molekule ili slobodni radikali najopasniji su faktori za ko­žu. U koži se pojačano stvaraju dje­lovanjem UVA i UVB zraka. Osim što oštećuju stanice kože, slobodni radikali su odgovorni i za nastanak raka kože. Neutraliziraju ih antio-ksidansi i tako štite kožu od štetnih posljedica oksidacije.
Razne biljke i biljne namirnice sadrže određene tvari koje imaju snažno antioksidativno i antitumo-rsko djelovanje te štite stanice kože -od slobodnih radikala i štetnog dje­lovanja UVA i UVB zraka, obnavlja­ju kolagen u koži i znatno smanjuju rizik od nastanka raka kože.
  ANTOCIJANIDINI i PRO-ANTOCIJANIDINI: biljni pigmenti koji biljkama daju tamnu crvenka-.stopiavu boju. Ima ih u bobičastom voću, naročito trešnjama, višnja­ma, bobicama gloga, crnom ribizu, borovnicama i brusnicama, a najvi­še u bobama grožđa i ekstraktu sje­menki grožđa.
  NASUNIN: snažni antioksi-dans koji sadrži kora patlidžana.
  RESVERATROL: polifenol kojega ima u soku od grejpa, bru­snicama, borovnicama i kikirikiju, a najviše u crvenom grožđu i vinu te korijenu dvornika.
  KVERCETIN: jedan od naja­ktivnijih bioflavonoida. Ima ga u kori agruma, češnjaku, jabukama, bru­snicama, suncokretu i noćurku, a najviše u luku.
  RUT1N: kristalni glukozid ko­jega ima u mnogim biljkama, a naj­više u heljdi. Djelovanje mu se po­jačava ako se uzima zajedno s vi­taminom C.
  APIGENIN: flavonolski gliko-zid kojega najviše ima u cvijetu ne­vena, pelinu i kimu, a sadrže ga i kamilica, agrumi, mrkva, celer, pe­ršin i kuhana rajčica.
  SILIM ARIN: bioflavonoid koji sadrže zrele sjemenke osljebada.
0 KURKUMIN: žuti pigment koji sadrži podanak kurkume.
  VITAMIN E: najvažniji lipidni antioksidans. Ovim vitaminom na­ročito su bogate sirove pšenične kli­ce i ulje pšeničnih klica, a u velikoj količini ga sadrže sjemenke i hla­dno prešano ulje sjemenki lješnja­ka, suncokreta, sezama i bundeve.
  VITAMIN C: najvažniji unutar i vanstanični antioksidans. Najbolji prirodni izvori tog vitamina su šipak, pasji trn, crni ribiz i paprika.
• KAROTENOIDI: biljni pigme­nti koji većini voća i povrća daju bo­ju. U znatnoj količini ih sadrže pa-paja, crveno grožđe, bundeva, raj­čica i mrkva.


Kada su lice i tijelo duže vrije­me izloženi jakom suncu, do­lazi do pojačanog nakuplja­nja melanina, prirodnog zaštitnog pigmenta    


[1] Skorbut, nedostatak vitamina C -
Sok od paprike, rajčice, kupusa i ze­lene salate.


0 komentari: