Prirodna zaštita od UV zraka
Prirodna zaštita od UV zraka
Zaštita
od štetnog djelovanja UV zraka nije potrebna samo ljeti već cijelo vrijeme, jer
one su stalno prisutne
Proizvodi za zaštitu od sunca i danas su vrlo popularni, ali razlog njihove upotrebe je promijenjen. Nekada je bilo bitno brzo dobiti preplanuli ten i pritom ne izgorjeti. U današnje vrijeme nužno je koristiti ovakve proizvode kao zaštitu od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Ono se prema valnoj duljini dijeli na tri vrste: UVC (200-290 nm), UVB (290-320 nm) i U VA (320-400 nm). Na površinu Zemlje dopiru samo UVA i UVB zrake i one su tijekom ljetnih mjeseci prisutne u omjeru 96,5% UVA i 3,5% UVB.
UVA zrake
imaju manju energiju nego UVB zrake, ali zbog svoje valne duljine prodiru
duboko u kožu, čak i kroz staklo i oblake. Osim što uzrokuju pigmentaciju i
starenje kože, UVA zrake oštećuju strukturu stanica i tako povećavaju rizik od
nastanka raka kože.
lako su
UVB zrake korisne jer pretvaraju potkožni kolesterol u vitamin D, smatraju se
najvažnijim uzročnikom raka kože. UVB zrake prodiru samo u površinski sloj kože,
ali svojom energijom oštećuju gene za obnovu stanica kože i izazivaju crvenilo
kože ili opekline.
Nastanak
melanoma Tamnjenje kože uzrokuju
stanice melanociti. One se nalaze u dubljim dijelovima površinskog sloja kože
i proizvode prirodni zaštitni pigment melanin. Kada je koža izložena suncu,
melanociti stvaraju više melanina i ona dobiva tamniju boju. Ponekad nakupine
melanoci-ta zajedno s okolnim tkivom tvore benigne tvorevine koje nazivamo
madežima ili nevusima.
Kada
melanociti izgube kontrolne mehanizme i počnu se dijeliti bez nadzora, postaju
maligne stanice. Maligne stanice mogu napasti i okolno tkivo te stvoriti
maligni tumor kože (metanom) ili se odvojiti od te primarne nakupine, ući u
krvotok ili limfni sustav i stvoriti tumore u drugim dijelovima tijela.
Melano-mi se mogu pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, rijetko se javljaju u
osoba tamne puti i crnaca, a njihova pojava se povećava sa starošću.
Kemijska i fizikalna
zaštita od sunca
Svi proizvodi za zaštitu od sunca mogu se prema
načinu djelovanja podijeliti na dvije skupine: kemijsku i fizikalnu.
Kemijski
proizvodi za zaštitu od sunca apsorbiraju štetne UV zrake, i to uglavnom UVB
zrake dok ih, zbog a-ižz :2~injenja,
mali broj apsorbira UVA zrake.
Fizikalni
proizvodi poput privremenog [1]
".era blokiraju- odnosno odbijaju UV zrake od površine tijela. Dva
najčešća blokatora su na-nočestice cinkovog oksida i titano-vog dioksida,
ponekad i željeznog oksida, koji štite i od UVA i od UVB zraka.59 Koristiti
svakodnevno, čaK i kod osjetljive kože i kod djece, jer rijetko
uzrokuju iritaciju kože. '.'eš^: t.. zbog svog načina djelovala, često nakon
aplikacije na kožu uzrokuju izbjeljujući efekt.
Najbolja
zaštita bi bila kombinacija obadva načina djelovanja, no pokazalo se da neke
takve kombinacije nisu s:abilne. Također je važno napomenuti da ni za
korištenje kemijsk - : izvoda ni nanočestica nije znanstveno dokazano da nemaju
štetno djelovanje nakon dugotrajne primjene. Osim toga, efekt izbjeljivanja
nije poželjan u kombinaciji sa zaštitnim faktorom u proizvodima za zaštitu od
sunca. Zbog toga se sve više proizvođača kozmetičkih sredstava za zaštitu od
sunca okreće prirodnoj kozmetici te primjeni pojedinih spojeva iz biljaka ili
cijelih biljnih ekstrakata.
Aktivne tvari
iz biljaka Oksidirane
molekule ili slobodni radikali najopasniji su faktori za kožu. U koži se
pojačano stvaraju djelovanjem UVA i UVB zraka. Osim što oštećuju stanice kože,
slobodni radikali su odgovorni i za nastanak raka kože. Neutraliziraju ih
antio-ksidansi i tako štite kožu od štetnih posljedica oksidacije.
Razne
biljke i biljne namirnice sadrže određene tvari koje imaju snažno
antioksidativno i antitumo-rsko djelovanje te štite stanice kože -od slobodnih
radikala i štetnog djelovanja UVA i UVB zraka, obnavljaju kolagen u koži i
znatno smanjuju rizik od nastanka raka kože.
• ANTOCIJANIDINI i PRO-ANTOCIJANIDINI:
biljni pigmenti koji biljkama
daju tamnu crvenka-.stopiavu boju. Ima ih u bobičastom voću, naročito
trešnjama, višnjama, bobicama gloga, crnom ribizu, borovnicama i brusnicama, a
najviše u bobama grožđa i ekstraktu sjemenki grožđa.
• NASUNIN: snažni
antioksi-dans koji sadrži kora patlidžana.
• RESVERATROL: polifenol kojega ima u soku od grejpa, brusnicama,
borovnicama i kikirikiju, a najviše u crvenom grožđu i vinu te korijenu
dvornika.
• KVERCETIN: jedan
od najaktivnijih bioflavonoida. Ima ga u kori agruma, češnjaku, jabukama, brusnicama,
suncokretu i noćurku, a najviše u luku.
• RUT1N: kristalni
glukozid kojega ima u mnogim biljkama, a najviše u heljdi. Djelovanje mu se
pojačava ako se uzima zajedno s vitaminom C.
• APIGENIN: flavonolski
gliko-zid kojega najviše ima u cvijetu nevena, pelinu i kimu, a sadrže ga i
kamilica, agrumi, mrkva, celer, peršin i kuhana rajčica.
• SILIM ARIN: bioflavonoid koji sadrže zrele sjemenke
osljebada.
0 KURKUMIN: žuti
pigment koji sadrži podanak kurkume.
• VITAMIN
E: najvažniji lipidni antioksidans.
Ovim vitaminom naročito su bogate sirove pšenične klice i ulje pšeničnih
klica, a u velikoj količini ga sadrže sjemenke i hladno prešano ulje sjemenki
lješnjaka, suncokreta, sezama i bundeve.
• VITAMIN
C: najvažniji unutar i vanstanični
antioksidans. Najbolji prirodni izvori tog vitamina su šipak, pasji trn, crni
ribiz i paprika.
• KAROTENOIDI: biljni pigmenti koji većini voća i povrća daju boju.
U znatnoj količini ih sadrže pa-paja, crveno grožđe, bundeva, rajčica i mrkva.
0 komentari: