Kopriva

05:03:00 Fb 0 Comments



Kopriva

Za liječenje reume ne treba se opeci koprivom - dovoljno je piti čaj od te biljke. Kopriva je učinkovita i kod povećane prostate, povišenog tlaka, artritisa i manjka željeza u krvi

Kopriva (Urtica dioica) bo­gata je vitaminima, minerali­ma i ljekovitim tvarima. List koprive učinkovito olakšava reumatske tegobe jer značaj­no umanjuje bol pri kretanju i u mirovanju. Tzv. urtikacija, odnosno šibanje oboljelih dijelova koprivom, više se ne primjenjuje u liječenju reume. Umjesto toga kopriva se propisuje za unutarnuju uporabu kao diuretikjer može pojačati uklanjanje natrija i mokraćne kiseline te tako olakšati stanje kod reumatizma i atritisa. Tako­đer, njemačka laboratorijska ispitivanja iz 1999. pokazala su da listovi imaju snažan protuupalni učinak. Kopriva djeluje protiv proljeva i po­maže kod hemoroida. Čaj se rabi za ispiranje mokraćnih organa, za sprečavanje stva­ranja pijeska u bubrezima, za povećanje količine urina i kod svih upalnih procesa u tijelu. Kopriva snižava i razinu  čajnim mješavinama protiv dijabetesa. Prema talijan­skom istraživanju iz 2002., ekstrakt korijena koprive mogao bi biti učinkovit i u snižavanju krvnog tlaka. Korijen koprive najčešće se rabi kod otežanog mokrenja zbog povećane prostate. Pripravci od korijena olakša­vaju i tegobe kod povećane prostate iako se veličina žlijezde ne smanjuje. Čaj od koprive dobro je sredstvo za jačanje jer potiče apetit, opskrbljuje organizam želje­zom i uspješno djeluje protiv umora. U vanjskoj upotrebi kopriva se upotrebljava za liječenje akni, ekcema, masne kože i prhuti. Kopriva raste kao i korov, a široko je rasprostranjena gotovo po cijelom svijetu. Hranjivost koprive poznavali su još stari Egipćani, koji su je i uzgajali kao povrće. Grci i Rimljani također su je često jeli i cijenili. I danas koprivu jedu mnogi narodi Europe iako se rijetko uzgaja. Za jelo služe prokuhani listovi i vršci mlade biljke koji se beru od kralja veljače do svibnja, a ponekad se mogu naći ponovno u jesenskim mje­secima. Nježne vrške biljke s četiri-šest listića treba otki­nuti u rukavicama na mjestu gdje je stabljika još mekana. Korijen se iskapa u jesen i proljeće, a potom rabi svjež ili suši. Mladu koprivu može se pripremiti kao špinat, a od nje se spravljaju i umaci, salate, juhe, pite te druga jela. Mladi se izdanci mogu pržiti na ulju, a osušeni i samljeveni u prah mogu se spremati za kasniju uporabu.
Otrovni sadržaj iz koprivinih žalaca (pretežito mravlja kiselina) kuhanjem ishlapi te se neutralizira. Kopriva je bogata kalcijem, fosforom, željezom i silikatnom kiseli­nom. U biljci ima vitamina K, B2 i panotenske kiseline te stoga predstavlja prirodni multivitaminski koncentrat. Može se uzgajati iz sjemena posijanog u proljeće u vlaž­no, ilovasto tlo na sunčanu ili blago sjenovilu mjestu.
Kod primjene korijena rijetko mogu nastupiti blage želučane tegobe. Rabite li koprivu za liječenje problema prostate, potražite savjet liječnika. Posavjetujte se s liječnikom i ako uzimate lijekove za iječenje dijabetesa, visokog ili niskog tlaka te sredstva za smirenje središega živčanog sustava.

Pročitajte još: 

0 komentari: