Bazga

05:33:00 Fb 0 Comments


Cvjetovi i zrele bobice bazge dokazano su učinkoviti u liječenju gripe i prehlade, a od njih se pripremaju ukusni sokovi, pekmezi i deserti. Zelene bobice obvezno treba izbjegavati

Crna bazga (Sambucus nigra) u biljnoj se medicini cijeni zbog plodova i cvjetova. Čaj od bazgova cvijeta potiče zno-jenje i izlučivanje bronhijal­nih žlijezda, pa se u narodnoj medicini od davnina koristi kao sredstvo protiv prehlade, gripe i viroze. Budući da sma­njuje stvaranje sluzi, korisna je i protiv peludne groznice, sinusitisa i upale srednjeg uha. Novija istraživanja pokazuju ljekovito djelovanje bazge. Prema bugarskom istraživanju iz 1990. godine, cvjetovi bazge imaju antiviru-sni učinak protiv gripe tipa A i B te virusa herpesa simplexa tipa 1. Čaj od cvjetova bazge također je vrlo dobra protuu-palna vodica za ispiranje usta te sredstvo za grgljanje kod  bolno natečenoga zubnog mesa i upale grla. Plodovi bazge još su učinkovitiji u liječenju gripe. Nedavni klinički pokusi iz Izraela pokazali su da ekstrakt bobica bazge upola smanjuje jačinu simptoma i trajanje bolesti ako se uzme tijekom prvih 48 sati bolesti. Dobro osušeni plodovi bazge, koji se mogu čuvati i više godina, rabe se za liječenje proljeva, poput suhih borovnica. Potrebno je više puta na dan uzeti 10-15 osušenih bobica, a može ih se dodavati i domaćim čajevima. Osim kao sirup, vino, marme­lada i žele, bobe bazge mogu se sačuvati i zamrzavanjem. Najbolje je bobe vilicom skinuti s peteljke, kratko prokuhati i zamrznuti u pla­stičnim posudama. U sezoni gripe i prehlade zamrznute bobice možete dodavati čaje¬vima i sokovima od svježeg voća. Osušena kora rijetko se koristi u čajnim mješavi-nama, a korijenje još rjeđe. No korijenje bazge moglo bi imati insekticidno djelovanje jer je primijećeno da jazavci snažno trljaju tijelo o korijenje bazge da bi ubili uši u krznu, pa se pretpostavlja da bi preparati od bazge mogli djelovati protiv ušiju u kosi. Tako se otopina od listova bazge u vrtu rabi za odbijanje lisnih ušiju, crva i gusjeni¬ca. Bazga ima svoje mjesto i u kuhinji. Cvjetovi bazge prže se na maslacu ili ulju uvaljani u tijesto za palačinke. Nijemci iz cvatova priređuju osvježavajuće pjenušavo piće, a postoje i likeri te vino od bazgova cvijeta. Zrele bobe sadrže vitamin C, karoten i vitamin E, a osobito su bogate vitaminom BI. Od njih se u Slavoniji priprema pekmez, u Engleskoj pite i umaci, a Nijemci iz bazgova boba pra-ve kompot, voćni sok, vino, kašu i druga jela. U zemljama bivšega Sovjetskog Saveza  iskorištavaju se za pripremanje octa i likera te kao začin, a u Švicarskoj se bazga uzgaja i prerađuje u velikim količinama. Cvjetovi bazge beru se u kasno proljeće (od svibnja do srpnja) kad su u punom cvatu. Svake se godine ubiru svježi te suše brzo i oprezno da ne bi posmeđili. Čuvaju se u zatvorenim staklenkama. Bobice se beru kad dozriju, a to je obično u kolovozu ili početkom jeseni. Bazga je otporna na hladnoću, voli vlažnu, ali dobro dreniranu, zemlju bogatu humusom i sunčana do blago sjeuovita mjesta. 
Ne jedite zelene plodove, kao ni peteljke, jer su blago otrovni. Nezreli plodovi, listovi i kora kod osjetljivih ljudi izazivaju slabost, povraćanje, proljev, groznicu, vrtoglavicu i grčeve. Pripravke od bazge trebalo bi izbjegavati tijekom trudnoće. Bolesnici sa slabim srcem kure znojenja, pa tako i onu s bazgovim cvjetovima, smiju provoditi samo uz nadzor liječnika.

Pročitajte još:

0 komentari: