Maslačak

08:43:00 Fb 0 Comments






Svi dijelovi ove biljke mogu se primijeniti u liječenju. Maslačak je izuzetno koristan kod bolesti jetara i povišenog šećera. Salata od listova maslačka čisti krv te uklanja proljetni umor.





Maslačak (Taraxcum officinale) mnogi smatraju dosadnim korovom, no zapravo je riječ o jednoj od najkorisnijih ljekovitih biljaka. Povoljno djeluje na bubreg, žučni mjehur, gušteraču, želudac, crijeva i krv. Smatra se jednim od najsigurnijih i najvažnijih biljnih lijekova za jetra. Gorke tvari maslačku daju snažno diuretičko djelovanje. Zato se listovi maslačka rabe kod zadržavanja vode, bubrežnih smetnji, celulita i pretilosti. Sadrži i kalij, koji nadomješta količinu tog minerala koji se gubi pojačanim mokrenjem. Korijen djeluje diuretički i blago laksativno (potiče stolicu). Zbog visokog sadržaja inulina maslačak se preporučuje dijabetičarima. Pokusima na životinjama pokazali su da biljni pripravci s maslačkom mogu smanjiti razinu šećera u krvi. Listovi maslačka bogati su vitaminima i mineralima te ih je dobro jesti u salatama. Najbolje ih je brati u proljeće prije nego što biljka procvjeta jer nakon cvatnje razvija gorak okus koji je mnogima neugodan. Gorčinu možete izbjeći i ako jedete samo gornje dijelove listova. Nakon što maslačak ocvate, obično krajem ljeta, pojavljuju se novi mladi listovi koji se također mogu skupljati. Stabljike maslačka najbolji su dok biljka cvate. Rijetko se rabe za hranu, no sok iscijeđen iz njih može ukloniti bradavice. Austrijska travarica Marija Treben stabljike maslačka preporučuje u kuri protiv kronične upale jetara (pet-šest stabljika na dan). Takve kure traju tri tjedna, no nema znanstvenih istraživanja koja bi potvrdila njihovu učinkovitost. Da biste dobili veliko korijenje, birajte biljke stare najmanje dvije godine. Najkvalitetnije je on s nepokošena tla gdje je zemlja bogata i rahla. U tvrđem tlu korijen može biti račvast i pretvrd. Korijenje ubrano u proljeće slađe je od jesenjeg zbog većeg sadržaja fruktoze, no treba ga ubrati prije no što cvjetni pupoljci postanu veliki jer crpe hranjivu snagu iz korijena. Idealno vrijeme za sakupljanje korijena je od rujna do veljače - tada sadrži najviše inulina, zbog čega mu je i ljekovito djelovanje snažnije. Može se jesti sirov, tanko narezan ili pržiti pa upotrijebiti za pripremu nadomjestaka za kavu. Od cvjetova maslačka prave se vino i sirup koji može poslužiti kao zamjena za med. Cvjetove je najbolje upotrijebiti istog dana kad ste ih ubrali, no treba paziti da nisu prskani kemikalijama. Maslačak bi trebalo pustiti da slobodno raste u vrtu, a ne ga uništavati jer privlači korisne kukce - čak 85 različitih kukaca, uključijući i pčele, hrane se maslačkom. U voćnjacima potiče brže dozrijevanje voća i stvaranje većih plodova. Razmnožava se sijanjem u jesen i dijeljenjem korijenja u proljeće.


UPOZORENJE: Siguran je i u većim količinama. Čak i trudnice mogu rabiti lišće maslačka. Jedino treba izbjegavati maslačke prskane kemikalijama posljednje tri godine. Djeci može postati mučno ako pojedu previše maslačkovih cvjetova, a tu će pomoći čaj od metvice.

Pročitaj još:


0 komentari: